Pitanja i odgovori

1.Što je ARKOD?

ARKOD je sustav identifikacije zemljišnih parcela (eng. Land Parcel identification System - LPIS). To je nacionalni program kojim se uspostavlja baza podataka koja evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta. Cilj ARKOD-a je dobiti jasnu sliku koliko se zemljišta u Hrvatskoj koristi za poljoprivrednu proizvodnju, bez obzira na kulture koje se na njima uzgajaju. Takav uređen i transparentan sustav preduvjet je za dobivanje poticaja Europske unije za poljoprivrednu proizvodnju.

2.Zašto se provodi ARKOD?

U brojnim područjima prilagodbi visokim europskim standardima prije pristupanja RH u Europsku Uniju, prilagodbe u području poljoprivrednog sektora imaju iznimno značajnu ulogu. Jedan od uvjeta za ulazak u EU jest i uspostava IAKS-a (Integrirani administrativni i kontrolni sustav), kojim zemlje članice dodjeljuju, prate i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima. Ključna komponenta IAKS sustava koja služi za praćenje potpora po proizvodnoj površini jest ARKOD – sustav za identifikaciju zemljišnih parcela.

3.Tko uspostavlja i provodi ARKOD?

Sustav ARKOD uspostavlja Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju a partneri i podrška u provedbi na terenu su Hrvatska poljoprivredna agencija i Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu. Riječ je o preko 250 djelatnika navedenih organizacija.

4.Kako je uspostavljen ARKOD?

Sustav za identifikaciju zemljišnih parcela (ARKOD) uspostavlja se na temelju karata, zemljišnih knjiga ili drugih kartografskih referenci. Koriste se metode računalnog geografskog informacijskog sustava, uključujući zračne ili satelitske ortosnimke, u mjerilu 1:5.000. Drugim riječima, ARKOD predstavlja grafičku evidenciju zemljišnih resursa poljoprivrednika te, u budućnosti, njihovih zahtjeva za plaćanjima po površini.
Uspostavom navedenog sustava, Republika Hrvatska imat će na raspolaganju informacijski sustav u kojem će biti sadržani stvarni podaci o poljoprivrednim površinama čitave RH, te će kao takvi služiti ne samo u administrativne svrhe obrade zahtjeva za potpore po površini, već za izradu analiza i podloga za donošenje odluka u procesu kreiranju i provedbe poljoprivredne politike i ruralnog razvoja.

5.Koji su se resursi potrebni za provedbu ARKOD-a?

ARKOD sustav u RH uspostavlja se na temelju Digitalnih ortofoto karata (DOF5) u mjerilu 1:5.000 koje služe kao podloga za interpretaciju i određivanje površina poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednih gospodarstava. Uz ove karte, kao pomoćni izvori prostornih podataka koriste se:
• digitalni katastarski planovi (DKP) koji služe kao kontrolni podaci kod interpretacije zemljišta na DOF-ovima, te kao veza s Upisnikom poljoprivrednih gospodarstava u kojem postoje alfanumerički podaci katastarskih čestica;
• Digitalni model reljefa (DMR), čiji podaci su nužni za definiranje pojedinih atributnih podataka (npr. određivanje nagiba pojedinih poljoprivrednih površina, određivanje nadmorske visine, određivanje područja s težim uvjetima gospodarenja, itd.).
• Topografska karta (TK25) koje služe kao dodatni podaci tijekom postupka digitalizacije te za bolju orijentaciju i snalaženje u prostoru na DOF-ovima
• podaci iz Središnjeg registra prostornih jedinica (SRPJ) koji sadrži informacije o granicama županija, općina i gradova, te katastarskih općina, a potrebni su za logističku podršku i organizaciju uspostave i održavanja sustava

Važno je napomenuti kako sve navedene prostorne podloge moraju biti dostupne za područje čitave države i ne smiju biti starije od 5 godina sukladno zahtjevima EU zakonodavstva.

6.Koje su aktivnosti prethodile provedbi ARKOD-a na terenu?

Nakon što je Vlada RH krajem studenog 2007. prihvatila provedbu nacionalnog programa uspostave sustava za identifikaciju zemljišnih čestica započelo se s nizom pripremnih tehničkih i organizacijskih preduvjeta kako bi implementacija ARKOD-a na terenu tekla nesmetano.
Uz implementaciju ARKOD softvera, koji će služiti za praćenje postupka i registraciju poljoprivrednih parcela, i obučavanja djelatnika za njegovo korištenje, tijekom 2008. godine proveden je i pilot projekt u šest katastarskih općina s različitom strukturom poljoprivredne proizvodnje. Pilot se provodio četiri mjeseca a cilj je bio ustanoviti stanje na terenu te izvršiti što kvalitetniju pripremu za punu uspostavu ARKOD sustava. Odaziv poljoprivrednika na sudjelovanje u pilot projektu bio je vrlo dobar.

	Katastarska općina	Općina	Županija
1	Tuhelj	Tuhelj	Krapinsko-zagorska
2	Pretetinec	Nedelišće	Medimurska
3	Vodnjan	Vodnjan	Istarska
4	Dubočac	Bebrina	Brodsko-posavska
5	Martin	Našice	Osječko-baranjska
6	Filipjakov	Sveti Filip i Jakov	Zadarska

Također tijekom 2009. izvršeno je potpuno umrežavanje svih lokalnih i regionalnih ureda u kojima će se de facto, provoditi ARKOD na terenu. Tijekom siječnja i veljače 2009. preuzete su dostupne Digitalne ortofoto karte (DOF) od Državne geodetske uprave (DGU) (4.122 listova (40%) temeljene na aviosnimkama pribavljenim tijekom 2006. i 2007. godine). Za ostatak potrebnih DOF-ova (60%) raspisan je međunarodni javni natječaj, a u svibnju 2009. sklopljen je ugovor za produkciju novih DOF-ova. U lipnju 2009. započela su snimanja, a do kraja II. kvartala 2010. biti će dostupni listovi za područje čitave RH.

7.Što će EU donijeti poljoprivrednicima?

U Europskoj uniji primjenjuje se sustav jedinstvenih plaćanja po gospodarstvu u kojem se isplata potpore ne uvjetuje proizvodnjom određenog proizvoda, već ona ovisi o površini koja se obrađuje. Osim toga, EU je tržište s više od 500 milijuna ljudi što bi također mogao biti dodatan poticaj hrvatskim poljoprivrednicima, jer će svoju robu moći plasirati diljem EU bez administrativnih i carinskih barijera.

ARKOD za poljoprivrednike donosi dvije ključne stvari:
a) omogućava lakši i jednostavniji način podnošenja zahtjeva za poticaje
b) omogućava transparentno korištenje državnih poticaja

Do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, poticaji će se isplaćivati po sadašnjem sustavu. Kako bi prijelaz na novi sustav bio moguć od trenutka ulaska Hrvatske u EU, već dvije godine traju administrativne pripreme potrebne za njegovu uspostavu. Što Hrvatska upiše više poljoprivrednih parcela u ARKOD, veće su šanse da iznosi poticaja budu viši.

8.Kada počinje upis i primjena ARKOD sustava?

Upis počinje u srpnju 2009. i trajat će oko godinu i pol dana. Provođenje konzultacija s poljoprivrednicima najprije će početi u dijelovima Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije jer su navedene županije pokrivene adekvatnim digitalnim ortofoto kartama (iz 2006. i 2007. godine). Ostale županije uključivati će se po dobavi podataka (od rujna 2009.), odnosno po dostupnosti potrebnih DOF-ova, DKP-a te izrađenih inicijalnih LPIS podataka. Primjena ARKOD-a počinje sa ulaskom Hrvatske u EU.

9.Kako u praksi izgleda proces upisa u ARKOD?

Uz prethodnu najavu i poziv iz Agencije, upis u ARKOD obavlja se u regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u kojima su poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te lokalnim uredima Hrvatske poljoprivredne agencije.
Tijekom upisa poljoprivrednici će, uz pomoć djelatnika Agencije, na digitalnim ortofoto kartama (unaprijed napravljenim snimkama zemlje iz zraka) identificirati sve parcele koje obrađuju. Važno je istaknuti kako se u ARKOD upisuju parcele koje se obrađuju, a ne samo one koje se posjeduju, što znači da će poljoprivrednici prijavljivati i parcele koje su dobili u zakup ili na korištenje.
Poljoprivrednici su dužni prilikom upisa u ARKOD sustav sa sobom ponijeti dokumente koji potvrđuju njihovo vlasništvo nad određenim komadom zemlje ili potvrdu o korištenju zemljišta ovjerenu kod javnog bilježnika.

10.Koju dokumentaciju trebaju sa sobom donijeti poljoprivrednici prilikom upisa u ARKOD?

Prilikom upisa u ARKOD, poljoprivrednici sa sobom moraju ponijeti:
- iskaznicu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
- osobnu iskaznicu
- posjedovni list (original ili presliku)

11.Kakve veze ima Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sa ARKOD-om?

Do ulaska Hrvatske u EU, Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i dalje će biti temeljna evidencija koju će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koristiti za dodjelu poticaja. Podaci iz Upisnika kroz LPIS će se nadograditi podacima o korištenju poljoprivrednog zemljišta.
Upisnik uključuje podatke o 185 tisuća poljoprivrednih gospodarstava a prema nekim procjenama izvan Upisnika nalazi se još između 50 i 60 tisuća njih. Namjera Ministarstva poljoprivrede je da se kroz ARKOD sustav evidentiraju i ta prestala gospodarstava.

12.Da li je moguć upis u ARKOD, bez upisa u Upisnik?

Kako bi poljoprivrednici mogli ostvarivati poticaje iz EU nužno je da se prije evidencije u ARKOD upišu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Ukoliko poljoprivrednik nije upisan u Upisnik prije uspostave ARKOD-a, bit će u mogućnosti oba upisa izvršiti istovremeno.

13.Koliko traje upis u ARKOD sustav?

Vrijeme trajanja upisa pojedinačnog poljoprivrednika u ARKOD ovisi o broju parcela koje taj poljoprivrednik obrađuje, te o njegovom snalaženju u programskoj aplikaciji. Konzultanti odnosno djelatnici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu svojim savjetima i stručnom pomoći trudit će se maksimalno olakšavati poljoprivrednicima upis u ARKOD.

14.Koliko poljoprivrednika košta upis u ARKOD?

Upis u sustav identifikacije zemljišnih parcela za poljoprivrednike je besplatan.

15.Što ako dva poljoprivrednika tvrde da obrađuju isto zemljište?

U tom će slučaju oba poljoprivrednika u isto vrijeme biti pozvana u ured Agencije za plaćanja gdje će se utvrditi tko doista obrađuje zemljište. Dok se ne dogovore, nitko neće dobiti poticaj za spornu parcelu

16.Što ako poljoprivrednik ne upišu zemlju u ARKOD?

Kada postanemo punopravna članica Europske unije, niti jedan poljoprivrednik neće moći dobiti poticaje Europske unije za poljoprivrednu proizvodnju ukoliko ne bude upisan u ARKOD sustav. Primjerice, u Rumunjskoj se nije na vrijeme proveo ovakav sustav, pa poljoprivrednicima prve godine nakon ulaska u EU nisu isplaćeni europski poticaji.

17.Koliko će iznositi poticaji?

Visina iznosa poticaja još uvijek nije utvrđena. Ona će se znati nakon završetka pregovaračkog procesa za pristupanje Europskoj uniji.

18.Kako će se isplaćivati poticaji i kada?

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja osnovalo je tijekom ove godine Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija je tijelo zaduženo za provedbu mjera Zajedničke poljoprivredne politike EU te isplaćivanje poticaja koja će započeti ulaskom Hrvatske u EU. Zahtjeve za izravno plaćanje poljoprivrednici će podnositi svake godine do 15. svibnja u godini. Ulaskom u EU uvodi se jedinstveno plaćanje po gospodarstvu (SPS). Važno je naglasiti da sve nove članice EU primjenjuju pojednostavljen način plaćanja za poticaje koji uključuje kombinaciju sredstava iz nacionalnih proračuna te sredstava iz fondova EU.

19.Kako je napravljena klasifikacija korištenja zemljišta?

U ARKOD sustavu postoje četiri osnovne kategorije, a to su: oranice, trajni travnjaci, trajni nasadi, mješovito korištenje zemljišta te ostale vrste korištenja zemljišta za što se ne dobivaju potpore. Osnovne kategorije imaju svoje potkategorije – za oranice su to staklenici, pod trajne travnjake spadaju livada i pašnjak a trajne nasade čine vinograd, voćnjak te mješoviti trajni nasadi. Potkategorija voćnjak dodatno se dijeli - citrusi, maslinik, voćne vrste, orašaste kulture.

20.Postoje li u ovom sustavu posebna obilježja krajolika i koja su?

Posebna obilježja krajolika su objekti nastali prirodnim putem ili ljudskom aktivnošću, a to su šumarak, područje obraslo vegetacijom, vegetacija u nizu, niz travnatog pokrova, red drveća, pojedinačno drvo i suhozid. ARKOD će kroz svoju aplikaciju isključiti sve ono što se ne može koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji - ceste, šume, putovi.

21.Što je to IAKS?

Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) je obvezan alat za kontrolu plaćanja u poljoprivredi. Njime zemlje članice EU dodjeljuju, prate i kontroliraju plaćanja poljoprivrednicima (izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja vezane uz površinu).

22.Iskustva drugih zemalja?

U zemljama poput Poljske, Mađarske ili Češke poljoprivrednici su bili najskeptičniji glede ulaska u EU. No, samo dvije godine nakon pristupanja postali su najveći pobornici europskih integracija. Najvažniji razlozi tome su upravo prednosti i koristi koje imaju od EU: mogućnost korištenja raznih fondova, povećanje tržišta i mogućnosti plasiranja svojih proizvoda diljem EU, isplate potpora, te sređeno stanje domaćeg poljoprivrednog tržišta.